Hrvatski mediji ovog ljeta prepuni su izvještaja o poskupljenjima, posebno na turističkim destinacijama.
“Pogledajte paprene cijene duž Jadrana!”, piše Dnevnik. Večernji list izvještava da mnogi Hrvati ove godine neće provesti odmor uz obalu, već će morati ostati unutrašnjosti zemlje. I Slobodna Dalmacija piše: “Odmor na Maldivima je ove godine jeftiniji nego u Hrvatskoj.”
Pet eura za kuglu sladoleda
Ponavljaju se ekstremni primjeri koji se mogu pronaći na nekim mjestima u Hrvatskoj – kao što je pet eura za kuglu sladoleda u UNESCO-ovom svjetskom kulturnom nasljeđu Dubrovnika. Burger od 22 eura može se pronaći u slikovitom Rovinju, turističkom središtu Istre; a u centru dalmatinskog Šibenika, pri pogledu na jelovnik pića, može iznenaditi da 0,1 litra Aperol Spritza košta jedanaest eura.
Hrvatska je profitirala od pandemije
Kako dolazi do takvih cijena u Hrvatskoj? Ekonomski stručnjaci vide četiri glavna razloga: inflacija, euro, Schengen i posljedice koronavirusa. Pandemija je posebno pogodila Italiju i Španjolsku, uzrokujući katastrofalne uvjete. Međutim, Hrvatska je doživjela dodatni turistički procvat jer zemlja nije bila tako teško pogođena i jer se Hrvatska iz Njemačke uvijek dobro mogla doći automobilom, dok je svjetski zračni promet kolabirao.
Turistički procvat sada i dalje traje, djelomice jer je Hrvatska od ove godine članica Schengenskog područja i koristi euro. Za turiste su propale granične kontrole prilikom ulaska iz Slovenije, a plaćanje je lakše s eurom – umjesto sada ukinute kune.
Inflacija u Hrvatskoj iznad prosjeka EU-a
Osim povećane potražnje, posebno inflacija odgovara za visoke cijene. Trenutno stopa inflacije u Hrvatskoj iznosi gotovo osam posto (u usporedbi s prosjekom EU-a od oko šest posto).
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Hrana i usluge u Hrvatskoj su u prosjeku 15 do 20 posto skuplji nego prije godinu dana.
Neki trgovci su također iskoristili uvođenje eura početkom 2023. godine kako bi cijene značajno povećali. Tako je frizerka uzrokovala naslove jer je za mušku šišanje umjesto dosadašnjih 60 kuna (oko osam eura) sada odjednom tražila deset eura.
Međutim, analitičari Hrvatske narodne banke procjenjuju učinak uvođenja eura kao vrlo malen. Povećao je stopu inflacije za manje od jedan postotni bod.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Malerijska šetnica? Jednako skupa
Hrvatska je postala skuplja – ali ne svugdje. Kod cijena postoje ogromne razlike ovisno o mjestu. Posebno mnogo plaćaju turisti u popularnim starim gradovima Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Rovinja i Opatije, kao i u “luksuznim turističkim destinacijama” na otocima – kao što su Bol na Braču ili Hvar na istoimenom otoku.
Na Braču restorani duž slikovite obalne šetnice u Bolu traže najmanje 20 eura za mesno ili riblje jelo, dok se u manje trendi mjestima kao što je Supetar, s druge strane otoka, može dobiti za deset do 15 eura.
Slično je i s smještajem. Dobre apartmanske sobe u Bolu koštaju više od 200 eura po noći, dok u Supetaru često koštaju samo polovicu.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Cijene na otocima često još više
Na otocima usluge kao što su izleti, najam brodova ili škola ronjenja obično su malo skuplje nego na obali. Cijene za javni prijevoz, trajekte i cestarine obično su ostale iste ili neznatno porasle.
Cijene benzina su poduprte od strane države i mijenjaju se svaka dva tjedna. Trenutno litra benzina (Super 95) u Hrvatskoj košta 1,46 eura, a litra dizela 1,36 eura.
Kako i dalje jeftino putovati
No, u Hrvatskoj i dalje postoje izuzetno povoljne cijene. Dva primjera iz vlastitog odmora početkom srpnja na otoku Krku: Četiri brancina, svježe sa ribarnice u supermarketu, koštala su dvanaest eura (devet eura po kilogramu ribe) i osigurala su prilično povoljno i ukusno obiteljsko iskustvo roštiljanja. Također, kilogram odojka za 24 eura u taverni, malo dalje od obale otoka.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Tko se dobro raspita, usporedi cijene, izbjegne pretrpane trendovske lokacije i ponekad sam kuha, i dalje može pristojno jeftino provesti svoj odmor u Hrvatskoj.
