Nedavno je u Njemačkoj izbila polemika nakon što je otkriveno da je jedna službenica policije članica aktivističke grupe Poslednja generacija, koja je poznata po svojim demonstracijama, blokadama puteva i provokativnim akcijama. Ova situacija potaknula je rasprave o kompleksnosti pravnih i društvenih aspekata takvog dvostrukog statusa.
Markus Til, pravnik i stručnjak za policijska pitanja, ističe da s pravne strane ne postoji prepreka za policijske službenike da se pridruže takvim organizacijama, osim ako to nije službeno zabranjeno. “Svaki službenik i službenica policije ima pravo da se privatno pridruži ovakvim organizacijama”, rekao je Til, koji također predaje na Visokoj policijskoj školi u Minsteru. Međutim, naglašava se da postoje specifične obveze i ograničenja koja proizlaze iz njihove lojalnosti prema državi.
Otvoreno se postavlja pitanje kako se ovi službenici ponašaju u svojim aktivističkim ulogama. Unatoč pravima koja imaju, postoje zakonske norme i profesionalne obaveze koje moraju poštovati, uz posebno naglašavanje njihove dužnosti prema demokratskim načelima države.
Također, bitno je da policajci, kada djeluju kao aktivisti, ne prelaze granicu iznošenja političkih izjava ili ponašanja koje bi moglo dovesti u pitanje njihovu profesionalnu poziciju. Također, treba izbjegavati izjave koje su usmjerene protiv demokratskih vrijednosti zemlje.
Ovo također postavlja pitanje oko stavova jedne policajke, Chiare Malz, koja je članica Poslednje generacije i čak je održala predavanje na Visokoj policijskoj školi.
Sveukupno, ova situacija ističe složenost pitanja usklađivanja privatnih uvjerenja i profesionalnih obveza policijskih službenika te potrebu za jasnoćom u vezi s njihovim ponašanjem u javnom prostoru.
