U vremenu kada mnoge zemlje diljem svijeta osjećaju posljedice gospodarske nestabilnosti, Japan se izdvaja s nevjerojatnim rastom svog gospodarstva. U drugom kvartalu ove godine, japanski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za čak šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te za jedan i pol posto u usporedbi s prvim ovogodišnjim kvartalom. Ova zapanjujuća uspješnost budi znatiželju – kako je Japan postigao ovakav gospodarski procvat?
Ključ uspješnog rasta japanskog gospodarstva krije se u snažnom izvozu, dok je uvoz istodobno opao. Zemlja ubire plodove strategije odgođenog povećanja kamatnih stopa središnje banke, slabljenja japanskog jena i postepenog oporavka od pandemije koronavirusa. Tako, Japan je odstupio od globalnih ekonomskih trendova i uspio postići spektakularan rast.
U kontrastu s drugim razvijenim zemljama, Japan je zadržao niske kamatne stope i odgodio suočavanje s inflacijom kako bi podržao gospodarski napredak. Ovaj pristup rezultirao je smanjenjem vrijednosti jena, čime su japanski izvozni proizvodi postali konkurentniji u odnosu na američke i europske proizvode.
Dok ključne kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama iznose 5,5 posto, u eurozoni 4,25 posto, japanske kamatne stope su već od 2016. godine u minusu od 0,1 posto. Unatoč tome, inflacija je i dalje na razmjerno niskih oko četiri posto, što nije zabrinjavajuće. Naprotiv, inflacija se percipira kao pozitivan fenomen nakon dugog niza od 18 mjeseci deflacije, kako je naglasio analitičar Aisa Ogoshi iz JP Morgana za tagesschau.de.
Japan je desetljećima patio od deflacije, tijekom koje su cijene neprestano padale. To je rezultiralo opadanjem prodaje, smanjenjem plaća radnika i manjim ulaganjima. Međutim, trenutačno se osjeća promjena u poslovnoj klimi, a mnogi menadžeri razmatraju povećanje plaća prvi put u generaciji. Osim što prekidaju spiralu deflacije, povećanje plaća postaje i nužno zbog brzog smanjenja japanske populacije, što dovodi do nestašice radne snage.
Međutim, unatoč impresivnom rastu BDP-a, neki ekonomisti nisu spremni proglasiti novo japansko gospodarsko čudo. Stefan Angrick, ekonomist iz Moody’sa, izjavio je za Financial Times da i dalje postoji niska domaća potražnja, te da je privatna potrošnja, koja čini 60 posto BDP-a, realno pala za pola posto u drugom kvartalu 2023. godine.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
S obzirom na oslabljeni jen koji čini japanske proizvode jeftinijima, uvozna roba postaje izrazito skupa za obične građane i industriju. “Inflacija dovodi do smanjene potrošnje i manjih investicija”, ističe Angrick. To postavlja ključno pitanje – hoće li japanski oporavak nakon pandemije stati prije nego što se ozbiljno razmahao?
