Danas nije neprestano vruće u kolovozu, isto kao što prije 50 godina nije bilo isključivo hladnih ljeta. Čak i desetljećima ranije termometri su povremeno pokazivali visoke temperature. Ipak, od tada su se dogodile značajne promjene.
Nedavno je EU Klimatska služba Copernicus objavila da je srpanj 2023. godine bio globalno najtopliji mjesec u mnogo tisućljeća.
No kako je izgledala prošlost vremenskih prilika u Njemačkoj – stvarno, a ne samo osjećajno? I kako bi se temperature i oborine mogle razvijati u budućnosti ako koristimo klimatske modele?
Napravit ćemo pogled unatrag do 1970. godine, ali i unaprijed prema razdoblju do 2070. godine.
Ljetne temperature
Prosječna zračna temperatura od najmanje 18 stupnjeva nije se dogodila u ljetima 1970-ih (dana i noći između 1. lipnja i 31. kolovoza). U ljetnim mjesecima između 2013. i 2022. godine prosjek je bio pet puta iznad 18 stupnjeva – 2018., 2019. i 2022. čak su premašili 19 stupnjeva.
Prema scenarijima Njemačke službe za vremenske prilike (DWD), ovo će se u budućnosti povećavati: Ako se globalno ne pojača borba protiv globalnog zatopljenja, prosječne ljetne temperature oko 2070. godine mogle bi doseći oko 20 stupnjeva Celzijusa.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Vrlo vrući dani
40 stupnjeva? U Njemačkoj se temperatura nije penjala na tu visinu tijekom 1970-ih. Prvi put su 40 stupnjeva zabilježeni 1983. godine na dvije meteorološke stanice. Od 2013. godine više od 30 stanica u zemlji je bilježilo ovu vrijednost (u valovima vrućine 2015., 2019. i 2022.). Stručnjaci predviđaju da bi se za nekoliko desetljeća svako ljeto negdje u Njemačkoj mogla doseći takva temperatura.
Tropske noći
O tropskim noćima se govori kada temperature noću ne padaju ispod 20 stupnjeva. U 70-ima je u Njemačkoj bilo prosječno oko 0,13 tropskih noći godišnje. Između 2013. i 2022. godine taj je broj porastao na više od 0,5. Prema procjenama DWD-a, između 3 i 9 tropskih noći moglo bi se očekivati u prosjeku oko 2070. godine, ako politika zadrži trenutnu klimatsku politiku.
Zimske temperature
Kao što se i ljeti pokazuje porast prosječnih temperatura tijekom desetljeća, također se pokazuje porast zimske temperature (od početka prosinca do kraja veljače). Dok je u 70-ima u Njemačkoj samo jedne zime (1974./75.) prosječna temperatura bila viša od tri stupnja, to se dogodilo već četiri puta od 2013. godine. Prema informacijama DWD-a, zabilježen je dvanaesti zimi koji je bio topliji od prosjeka od 2022. do 2023. godine. Uz nepromijenjenu klimatsku politiku, prosječne zimske temperature od oko 5 stupnjeva oko 2070. nisu isključene.
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Današnji hladni dani
Dani kad je stalno prisutan mraz su primjetno opali. Prema DWD-u, tijekom cijelih 1970-ih godina bilo je prosječno 17,8 dana kad temperature nisu prelazile nulu stupnjeva. Od 2013. do 2022. bilo ih je samo 12,6. Može se pretpostaviti da će se broj dana s ledenim temperaturama do 2070. dalje smanjivati, a možda i pasti na manje od 10 dana godišnje.
Kiša
Pogled unatrag na desetljeća pokazuje minimalne promjene u godišnjoj količini oborina. Također, prema prognozama DWD-a, prosječna godišnja količina kiše u Njemačkoj će ostati bogata, oko 800 milimetara. No raspodjela se mijenja: Zimi ima više kiše, a ljeti manje.
“Aktivni pljuskovi su tendencijalno porasli”, kaže agrarmeteorolog DWD-a, Andreas Brömser. “I očekujemo da će se dalje povećavati, jer atmosfera s porastom temperature može apsorbirati više vode.”
- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Suša
Prošlo desetljeće bilo je suše nego što je prosjek za duže razdoblje. No, treba pričekati da se vidi je li to dugoročni trend ili fluktuacija u nekoliko godina, kaže meteorolog DWD-a Brömser.
Prema Drought Monitoru Helmholtz Zentrum für Umweltforschung, i tijekom 1970-ih u Njemačkoj su postojala razdoblja kada su tla bila vrlo suha do dubine od dva metra – kao što je bilo slučaj 1976. u sjevernom i zapadnom dijelu Njemačke. Međutim, u posljednjim godinama povećala se pogođena površina i intenzitet. Što se tiče budućnosti? Teško je reći. “Temperature je lakše predvidjeti nego količinu oborina”, kaže Brömser.
