Iva Buljubašić

Akademija za znanost i kulturu u Osjeku uvijek ima otvorena vrata za inozemne studene

Foto: Promo
Podijeli:
Vaša reakcija?
+1
0
+1
6
+1
3
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0

Naša današnja gošća je Iva Buljubašić glavna Erasmus koordinatorica i savjetnica centra za interdisciplinarna istraživanja u umjetnosti i znanosti.

  1. Možeš li nam prvo nešto reći o sebi? Koji je opis tvoga posla, koliko dugo radiš na Akademiji?

Zadnjih 8 godina sam u znanstvenoistraživačkim vodama.

Stekla sam doktorat na temi nekonvencionalnoga marketinga u institucijama kulture u Republici Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, te tako postala najmlađa doktorica znanosti u povijesti postojanja osječkoga Sveučilišta. Tijekom znanstvene karijere imala sam vlastiti kolegij “Gerila marketing komunikacija” na Fakultetu elektroničkih medija u Stuttgartu, vodila sam studente Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku u marketing kampanji za „Landesmuseum Württemberg“ u Stuttgartu za koji su studenti dobili i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Osijeku, dobila sam financijsku potporu za svoj znanstvenoistraživački rad od Sveučilišta u Osijeku u kategoriji mladih istraživača, te stipendije od Robert Bosch zaklade, Bavarskoga ministarstva znanosti i umjetnosti  i Šangajskoga sveučilišta za međunarodnu ekonomiju. Također, recenziram znanstvene radove i trenutačno sam vanjska suradnica na Katoličko bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Radim na Akademiji od 2018. godine (tada je Akademija i nastala), na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment kao docentica, glavna Erasmus koordinatorica i savjetnica centra za interdisciplinarna istraživanja u umjetnosti i znanosti. Uz to vodim nastavu studentima na razini preddiplomskoga i diplomskoga studija u području marketinga i menadžmenta.

 

  1. Možeš li nam reći nešto više o Akademiji? Po čemu se Akademija razlikuje od ostalih institucija u RH?

Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku jedina je umjetničko-nastavna i znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Nastala je 2018. godine spajanjem Umjetničke akademije u Osijeku i Odjela za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Preuzela je najbolju praksu obiju institucija kako bi u izrazito kompetitivnom svijetu umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i intelektualnih dobara nastavila svoje studente pripremati za njihove profesionalne i životne izazove. Akademija je danas visoko učilište koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i umjetnički rad u više znanstvenih, obrazovnih i umjetničkih područja, preddiplomske, diplomske i poslijediplomske sveučilišne studije vizualne, glazbene, kazališne i primijenjene umjetnosti, medijske kulture i kulturalnog menadžmenta te kreativnih terapija.

Ima 6 Odsjeka:  Odsjek za glazbenu umjetnost, Odsjek za instrumentalne studije, Odsjek za kazališnu umjetnost, Odsjek za kreativne tehnologije, Odsjek za kulturu, medije i menadžment te Odsjek za vizualne i medijske umjetnosti.

Razlikuje se po tome što Akademija je jedina umjetničko-nastavna i znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta, ali i cijele Republike Hrvatske koja omogućuje vrhunsku naobrazbu integracijom umjetničkih sadržaja sa snažnom, društvenom i humanističkom znanstvenom komponentom.

Također, Akademija je međunarodno orijentirana i uvijek ima otvorena vrata za inozemne studene i (ne) nastavno osoblje.

 

  1. Pošto si u prošlom pitanju spomenula kako je Akademija međunarodno orijentirana i uvijek ima otvorena vrata za inozemne studente i (ne) nastavno osoblje, koja je tvoja uloga u tome kao glavna Erasmus koordinatorica? I kako npr. vaši studenti i profesori promoviraju Akademiju u inozemstvu?

Moja je uloga da što više promoviram i potičem, kako studente tako i (ne) nastavno osoblje na mobilnost, uz strategiju: poticanja razmjene i pravljenja audio – vizualnih dokaza iskustava mobilnosti, rada marketing komunikacija na društvenim mrežama (koja se pokazala kao jako dobar alat). Također, , organiziram dolazak i odlazak stranih studenata i profesora, organiziram izlaganja i radionice inozemnih nastavnika i studenata, radionice, znanstvene i umjetničke projekte. Također, kada i sama boravim na stranim institucijama, napravim prezentaciju o Akademiji.

Nadalje, htjela bih spomenut jedan konkretan primjer kako naši studenti rade promociju kako bi privukli strane studente, a to je na Erasmus danu na Fakulteta elektorničkih medija u Stuttgartu.

Taj dan se na velikom hodniku fakulteta naprave štandovi s svim državama koje studenti predstavljaju, tako naši studenti na svome štandu imaju domaću hranu, promocijske letke Sveučilišta, Akademije i grada Osijeka s ostalim studentima iz drugih država koji također imaju štandove. Uz promocijske letke i dobru hranu, to je i odličan primjer marketing komunikacije „od usta do usta“ koje naši studenti prakticiraju.

A što se tiče profesora, oni tijekom svoje mobilnosti, također uvijek naprave prezentaciju o Akademiji.

 

  1. Do sada, iz kojih zemalja ste imali najviše mobilnosti? I što se tiče mladih, tj. studenata za koje zemlje se najviše interesiraju vaši studenti? Kakva je dolaznost studenata spram odlaznosti?

Prije nego li konkretno odgovorim na pitanja, samo bi dala kratki uvod kako bi se lakše dobila sveukupna slika rada na Erasmus mobilizaciji Akademije. Akademija je mlada znanstveno-umjetnička institucija, ali za to vrijeme je već postigla izvrsne rezultate mobilnosti, a govorim to iz razloga jer je u vrijeme kratkotrajnoga postojanja prestigla ostale znanstvene institucije koje na Sveučilištu u Osijeku postoje preko 50 godina.

 

Što se tiče dolaznosti studenata naspram odlaznosti i nije toliko velika razlika. Drži se mala razlika, od par studenata, nije da prevladava brojka u jednom smjeru. Rekordna i najbolja godina gostujućih studenata nam je bila prošla akademska godina, kada smo imali 17 studenata, te 16 odlaznih studenata. A rekordna akademska godina odlaznih studenata je bila 2018./19., kada je bilo 18 odlaznih studenata.

 

Pošto se trenutačno nalazimo u izvanrednoj epidemiološkoj situaciji (kao i cijeli svijet), mogu reći da je dolaznost stranih studenata ovaj zimski semestar dobra. Trenutačno, u ovoj situaciji imamo tri studentice, iz susjednih država Bosne i Hercegovine i Mađarske te Latvije. A odlaznih imamo četvero, u susjednoj Srbiji, Austriji i Švedskoj. Radi izvanredne situacije moglo se dogoditi da se ništa ne događa, da je mobilnost u potpunosti stala, te da nemamo ni dolaznih ni odlaznih, što bi bilo razumljivo radi izvanredne situacije, ali ih ipak imamo te se stvari odvijaju najbolje koliko se god mogu.

 

A najviše nam studenata dolazi i dolazi iz Njemačke, Irske i Španjolske.

 

  1. Znamo da mobilnost s sobom donosi ugodnih i korisnih stvari, no što bi posebno izdvojila u tome iskustvu?

Pošto mobilnost obogaćuje ne samo na poslovnoj razini:  obogaćivanje životopisa, učenje novih znanja, vještina i stranoga jezika, već i na privatnoj razini: shvaćanje važnosti putovanja/mobilnosti, sticanje novih kolega/prijatelja, upoznavanje nove kulture/grada/države, micanje iz komforne zone itd. No, posebno bih izdvojila kako uz sve navedeno stićemo veće samopouzdanje i na taj način postajemo bolja/samouvjerenija osoba (bolji student/ica i profesor/ica).

Koja je vaša reakcija:
Komentari:

Hvala za super glazbu

CMC
dallas
hayat
bonton
crorec
dancingbear
hitrec
scardona
menart