mentalno zdravlje

Burnout sindrom: Prepoznajte simptome ‘pucanja’

@pixaby
Podijeli:
Vaša reakcija?
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0

Globalna krizna situacija izazvana epidemijom, na regionalnoj razini se zakomplicirala čestim potresima, što zajedno predstavlja izvor dugotrajnog i intenzivnog stresa za sve nas. Stres dokazano utječe na tijelo i psihu, mijenja strukturu i funkciju organa te vodi do bolesti, posebno kontinuirani stres koji traje dulje vrijeme, kaže psihijatrica dr. Zrinka Ćavar, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘Andrija Štampar’.

Bitno je prepoznati znakove emocionalne iscrpljenosti kod sebe ili kod ljudi u našoj blizini, kako ne bi došlo do “burnouta”. Izloženost stresu je različita, ovisno o stečenoj otpornosti, ali i naučenom načinu upravljanja stresom. Specifični simptomi koji ukazuju na rizičnost su nervoza, zabrinutost, razdražljivost, ljutnja, tuga, beznadnost, negativizam, poteškoće spavanja i promjene apetita, umor i nedostatak energije, napetost mišića i glavobolja, zaboravljanje, odugovlačenje obaveza i zadataka, socijalna izolacija, učestala konzumacija psihoaktivnih tvari, smanjenje funkcioniranja…

Razlika običnog stresa i ‘burnouta’

Tanka je crta između stresa i “pucanja po šavovima”. ‘Običan’ stres je relativno kratkotrajan, može trajati do nekoliko dana, primjerice u situacijama kad moramo završiti ili predati neki projekt u kratkome roku, ili naučiti veliku količinu gradiva pred ispit.

Burnout razvija se kroz duže vrijeme, uslijed dugotrajne izloženosti, posebno ako se ne radi da se smanji negativni učinak emocionalnog pritiska.

– Iako o mentalnom zdravlju sve više razgovaramo, pa prestaje biti tabu tema, problemi mentalnog zdravlja i nadalje su najstigmatiziraniji među zdravstvenim problemima, zbog predrasuda utemeljenih na neznanju i zabludama. Tako istraživanja pokazuju da 80 posto osoba teže prihvaća mentalni od somatskog poremećaja. Predrasude prema osobama s problemima mentalnog zdravlja nerijetko su prepreka za to da čovjek zatraži pomoć i liječenje, što je dodatna prijetnja mentalnom zdravlju – upozorava dr. Ćavar.

U ovoj situaciji normalno je biti – nenormalan

Trenutno živimo u pandemisjkoj situaciji, stoga je biti nenormalan prirodno i normalno,  to je poruka koju treba uputiti ljudima koji ne žele potražiti ili prihvatiti pomoć zbog srama u ovo vrijeme, kaže dr. Ćavar.

Svakodnevno smo izloženi stresu, ali se trebamo boriti protiv njega.

– Od izloženosti stresu pobjeći ne možemo, već nam preostaje borba. Ako je način borbe pravi, tada ćemo pobijediti. Preporuka je što više prepričavati proživljene događaje i razgovarati s bliskim ljudima o vlastitim osjećajima – strahovima, situacijama – ali i razvijati sposobnost slušanja. Dakle, čuti kako drugi doživljavaju i čega se oni plaše. To pomaže da se osoba dugotrajno osjeća bolje i može spriječiti emocionalne posljedice stresova. Osim toga, treba imati na umu da čovjek nije slabiji, već hrabriji od drugih ako zatraži stručnu pomoć, jer će uz nju lakše riješiti svoje probleme. Uz zaštitne načine nošenja sa stresom, ali i stručnu pomoć, ovu mentalnu krizu svatko može pobijediti i iz nje izaći mentalno jači – kaže psihijatrica.

Pomozite sebi i drugom

– Kada čovjek sam, ili član njegove obitelji, zapazi da je promijenjenog psihičkog stanja (npr. ljut, tužan, ili uplašen), promijenjenog ponašanja (npr. ako je osoba povučena u sebe, intoksicira se, svadljiva je) i ima problema u funkcioniranju (npr. izbjegava i odugovlači obveze), prvo što treba ponuditi je mogućnost razgovora, a potom poticaj i podršku za traženje stručne pomoći odlaskom k obiteljskom liječniku.Obiteljski liječnik osobi može pružiti ‘support psihoterapiju’, te ovisno o tegobama uvesti neke vrste specifične psihofarmakoterapije, ili dati preporuku za nadležnu instituciju u kojoj osoba može dobiti stručnu podršku – pojašnjava dr. Ćavar.

Ponekad će već i razgovor s prijatelje, članom obitelji ili obiteljskim liječnikom, ili neki blagi lijek za spavanje, ili smirenje tijekom kraćeg razdoblja, omogućiti da čovjek obnovi vlastite snage i može nastaviti sam. Ako nije tako, obiteljski liječnik može preporučiti pomoć psihologa, ili psihijatra.

Psihijatar ili psiholog – sve ovisi o potrebama

– Psiholozi nakon psihologijske obrade provode psihoterapiju, koja je kod nekih problema mentalnog zdravlja učinkovita kao i lijekovi. Psihijatri, s druge strane, nakon dijagnostičke obrade i pregleda provode specifičnu psihofarmakoterapiju i psihoterapiju. U slučaju blage i umjerene razine tegoba bez većih poteškoća funkcioniranja dovoljna je psihoterapija, ali u slučaju teške razine tegoba i disfunkcionalnosti, potrebno je uz psihoterapiju uvesti i specifičnu psihofarmakoterapiju – pojašnjava psihijatrica Ćavar.

Kako si sami možemo pomoći protiv stresa? 

Higijena i zdravi stil života bitno je za očuvanje somatskog zdravlja. Ali, bitna je mentalna higijena, jer njome čuvamo svoje mentalno zdravlje. Bitno je upoznati samoga sebe: stavovi, navike, želje, emocionalne snage, psihičke sposobnosti, te onoga što nam pomaže, a što odmaže u stresnim situacijama. Druga stepenica je razvoj samopouzdanja, temeljem vrlina i slabosti, učenja novih znanja i vještina, a vrlo važan element mentalnog zdravlja je ono što volimo nazivati – uzimanjem ‘vremena za sebe’. Treba voditi računa o tome da si povremeno moramo priuštiti opuštanje uz glazbu, čitanje, meditiranje, šetnju, odnosno ono što je vama ugodan način opuštanja.

Birajte metode koje vas snaže

Stres uslijed pandemije narušava  psihofizičku ravnotežu svake osobe, te da se svatko od nas s tim može nositi zaštitnim, ali i rizičnim mehanizmima, tako da ugrozimo sebe i druge. U rizična ponašanja može se, na primjer, ubrojati povećana konzumacija alkohola, što vodi samo pogoršanju stanja i dodatnom narušavanju zdravlja.

– Osobe koje koriste zaštitne mehanizme jačaju svoju otpornost na stres i pozitivno utječu na svoje zdravlje. Stoga je važno prepoznati vlastite načine reagiranja kojima se branimo od neugodnih emocija izazvanih stresom, kako bismo ih mogli razvijati primjerenije – kaže sugovornica. Dodaje kako mehanizmi suočavanja sa stresom mogu biti usmjereni na rješavanje problema ili rasterećenje emocija.

 

Koja je vaša reakcija:
Komentari:

Hvala za super glazbu

CMC
dallas
hayat
bonton
crorec
dancingbear
hitrec
scardona
menart