Ništa od lakšeg putovanja

Cijepljeni, a ne mogu u Europsku uniju?

  • Autor:
  • 1 srpnja, 2021 11:47
@9_fingers_ via Twenty20
Podijeli:
Vaša reakcija?
+1
0
+1
1
+1
0
+1
6
+1
2
+1
0
+1
8

Od danas (1. srpnja) službeno se počeo koristiti digitalnu korona-iskaznicu Europske unije. Dokument koji bi trebao olakšati putovanja unutar EU-a moći će dobiti samo one osobe koje su primile jedno od četiri cjepiva odobrena u Uniji.

Protiv ove uredbe protestiraju Indija i Afrička unija, zato što se u Indiji za cijepljenje uglavnom koristi indijska varijanta cjepiva AstraZenece pod nazivom Covishield. U Europskoj uniji je, međutim, od strane Europske agencije za lijekove (EMA) odobrena samo europska verzija AstraZenece („Vaxzevria”), piše DW.

Afrička unija govori o mogućoj diskriminaciji afričkih putnika. Indijski proizvođač cjepiva AstraZeneca „Serum Institute of India” založit će se za brzo odobravanje vakcine od strane EMA-e. No, i Afrička unija i Indija su očito u krivu – s obzirom na to da ustvari ni ta digitalna iskaznica a ni odobrenje cjepiva Covishield nisu u stvari uopće potrebni za ulazak u EU.

Poput lutrije

Naime, svaka osoba izvan EU-a koja je cijepljena Covishieldom može ući u EU, jer pojedine članice EU-a mogu priznati bilo koju vakcinu kao preduvjet za ulazak u tu državu – ali samo one vakcine koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). To je potvrdio i glasnogovornik Europske komisije, Adalbert Jahnz u Bruxellesu: „To se može primijeniti i na druga cjepiva koje su na listi WHO-a”.

A na listi Svjetske zdravstvene organizacije nisu samo četiri vakcine koje se trenutno koriste u Europskoj uniji, već i Covishield i verzija AstraZenece proizvedena u Južnoj Koreji – SK Bioscience. Svjetska zdravstvena organizacija također priznaje Sinopharm i Sinovac iz Kine, kao i sve varijante cjepiva BioNTech-Pfizer, Moderna i Janssen (Johnson & Johnson). Sva ta cjepiva se smije unijeti u žutu iskaznicu WHO-a, kao potvrdu o cijepljenju.

Može – a i ne mora?

„Postoji mogućnost da ljudi iz trećih zemalja dobiju certifikat, ako mogu dokazati da su cijepljeni relevantnim cjepivom, koje se spominje u propisima za certifikat države članice u koju putuju”, kazao je Christian Wigand, glasnogovornik Europske komisije. Dakle, 27 članica EU-a ima mogućnost priznati i cjepiva s liste WHO-a i izdati digitalnu potvrdu. Mogu, ali ne moraju. Jer, to je na razini EU-a samo preporuka, ali ne i pravilo.

Za putnike koji dolaze iz Azije, Južne Amerike ili Afrike nije potrebna digitalna potvrda EU-a, već svaki pojedinac treba dokazati da je primio cjepivu u matičnoj zemlji, cjepivo koje priznaje zemlja u koju putuje. To može znači da jedna Indijka, koja je cijepljena Covishieldom može putovati na Kipar, ali ne i u Njemačku.

Zbunjujuća pravila

I sama Europska komisija priznaje da su pravila teško razumljiva i da ih se mora poboljšati – od strane graničnih službi i administracija država članica. Stoga su tri europska povjerenika poslala pismo na adrese 27 vlada, u kojima sugeriraju najjednostavniju moguću „preporuku ulaska“ i što manje pojedinačnih pravila.

Pogođena i druga cjepiva?

Zbrka oko cjepiva ne pogađa samo preparat AstraZenece iz Indije, koji je preko inicijative Covax podijeljen u preko 100 država, već i serum koji je BioNTech-Pfizer razvio u Njemačkoj. Pojedine građanke i građani Kanade su se žalili, između ostalih i DW-u, da bez obzira na to što su cijepljeni BioNTech-Pfizerom ne mogu ući u Njemačku. Prema informacijama konzularnog odjela njemačkog veleposlanstva u Kanadi, njemačke službe za izdavanje viza prepoznaju samo brend „Comirnaty“ koji se koristi u Europi. U Kanadi se u iskaznicu o obavljenim cijepljenjima unosi pak oznaka „Pfizer-BioNTech”. Izgleda kao klasična birokratska zavrzlama.

Američke građanke i građani nisu pogođeni ovim problemom. SAD je u međuvremenu na „zelenoj listi“ EU-a. Za ulazak u EU potreban je samo predočiti negativni PCR-test. Dokaz o cijepljenju je moguć, ali nije obvezan. No, u obratnom smjeru to ne vrijedi. SAD samo u rijetkim slučajevima dopušta ulaz u zemlju čak i cijepljenim građanima EU-a.

AstraZeneca iz Europe (Vaxzevria) izvozi se u mnoge dijelove svijeta, između ostaloga i u Kanadu, Veliku Britaniju, Meksiko i Čile. Oni ljudi koji su dobili ovu vakcinu, mogu također dobiti digitalnu potvrdu EU-a za zemlju u koju ulaze. No, upitno je kako i može li se to dokazati ako u nacionalnim dokumentima o vakcinaciji ne stoji izričito „Vaxzevria”.

Rusko cjepivo, međutim, ne priznaje ni EU ni Svjetska zdravstvena organizacija. To znači da se ne može koristiti kao dokaz imunizacije za one koji dolaze iz trećih zemalja.

Potreba za razjašnjenjem i na Balkanu

Europska komisija je najavila da će što je brže moguće odgovoriti na sva pitanja u vezi s priznavanjem cjepiva u putničkom prometu. „Primamo gomilu upita za priznavanjem iz mnogih dijelova svijeta. Moramo provjeriti za koje zemlje je to sve moguće“, objašnjava Cristian Wigand iz Europske komisije. Posebno mnogo upita stiže od vlada zemalja zapadnog Balkana, zbog toga što mnogi ljudi u EU imaju tamo rodbinske veze. Sad se radi na tome da se ljudima osigura da se nakon odmora u Srbiji ili Bosni i Hercegovini, mogu bez problema vratiti u Europsku uniju, navodi DW.

Međutim, još uvijek nisu dozvoljena turistička putovanja iz najvećeg broja zemalja svijet u EU. Unija je odlučila da bi ova ograničenja trebalo ukinuti što je brže moguće, naravno ovisno o razvoju infekcije u tim zemljama.

Na primjer Velika Britanija, koja više nije dio EU-a, ide drugim putem. Cijepljene osobe koje doputuju u tu zemlju moraju svejedno predočiti negativan test i otići u karantenu – bez obzira kojom su vakcinom cijepljeni.

Koja je vaša reakcija:
Komentari:

Hvala za super glazbu

CMC
dallas
hayat
bonton
crorec
dancingbear
hitrec
scardona
menart