Stanovništvo velikih gradova prošle je se godine istopilo tempom nezabilježenih skoro tri desetljeća, priopćio je u ponedjeljak Savezni institut za demografska istraživanja (BiB) iz Wiesbadena.
Iseljenje u manje gradove i ruralne sredine bilo je za 1,8 posto brže nego u pretpandemijskoj 2019. godini, a istodobno je preseljavanje u gradove sa više od 100.000 stanovnika usporeno za 5,4 posto.
"Saldo unutarnjih migracija u velikim gradovima bio je najmanji u posljednjih 28 godina", naveo je BiB.
U usporedbi s 2019. iz velikih gradova više su se iseljavali građani iz grupa od 30 do 49 godina, plus 3,7 posto, i maloljetnici, 8,9 posto.
"Brojke ukazuju da je suburbanizacija obitelji, koju smo uočili i prije pandemije, tijekom 2021. dodatno ubrzala", rekao je stručnjak Tamilwai Kolowa.
Suburbanizacija je proces suprotan urbanizaciji, odnosno označava selidbu gradskog stanovništva u prigradska naselja, manje gradove i ruralne sredine. Suburbanizacija se često naziva i bijeg iz gradova.
Mogući razlozi su, ocijenio je Kolowa, promijenjeni stambeni afiniteti, manji stambeni prostor i uporno visoka cijena stanova.
Stručnjaci su kao godinu za poređenje uzeli posljednju godinu prije pandemije, jer je pandemija na specifičan način utjecala na seljenje.
Tako je, između ostalog, 2020. bilo manje preseljenja uvjetovanih promjena posla ili zbog školovanja, navodi BiB, dodajući da zbog toga usporedba 2021. sa 2020. nije relevantna.
Institut dodaje da su veliki gradovi već 2020. počeli gubiti stanovništvo, ali uglavnom zbog slabije mobilnosti stanovništva uvjetovane pandemijom.