Podijeli Pretraži Prijava
Tools
Close
Njemačka: oko 250.000 radnih mjesta zavisi o izvozu u Rusiju
Redakcija

Njemačka: oko 250.000 radnih mjesta zavisi o izvozu u Rusiju

Previous Article Previous Article Gotovo 600 ljudi privedeno na prosvjedima u Rusiji
Next Article Luka Modrić zabio najbolji pogodak sezone: Maestralna utakmica hrvatskog kapetana Luka Modrić zabio najbolji pogodak sezone: Maestralna utakmica hrvatskog kapetana
Od velikih zapadnih gospodarstava, Njemačka najviše gubi zbog sankcija prema Rusiji i urušavanja imidža te zemlje nakon invazije na Ukrajinu. Ipak, mnoge kompanije pokušavaju i dalje trgovati s Rusijom. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) računa sa smanjenjem izvoza zbog ruske invazije na Ukrajinu. Ranije procjene o rastu izvoza od šest posto više nisu održive, ocjenjuje šef DIHK za spoljnu trgovinu Volker Treyer, ne navodeći pritom nove prognoze. Problema sa snabdijevanjem bilo je još prije izbijanja rata u Ukrajini, a sada se situacija dodatno zaoštrila. Zapadne sankcije protiv Moskve opterećuju i njemačke kompanije. Prema navodima Treyera oko 40.000 njemačkih firmi ima poslovne veze s Rusijom, od kojih je 3.650 aktivno u toj zemlji. Prepune knjige narudžbi, objašnjava Treyer, neće biti od koristi ako se uskoro ne riješe problemi u lancu opskrbe. Oko 250.000 radnih mjesta direktno zavisi od izvoza u Rusiju. Izvoz u tu zemlju prošle godine je iznosio 26,6 milijardi eura. „Ove godine tako više neće biti“, istakao je Treyer. Automobilska industrija naročito pogođena Pored direktnih posljedica sankcija, postoje i indirektne posljedice zbog rata u Ukrajini. Ratna dešavanja usporavaju i proizvodnju vozila u Njemačkoj, zbog nedostatka dijelova. Pritom se prije svega radi o kablovskim snopovima, jer je važna lokacija za njihovu proizvodnju na zapadu Ukrajine. Mogu se očekivati daljnja kašnjenja u isporukama, kaže Alexander Marcus, predsjednik Njemačko-ukrajinske industrijske i gospodarske komore. Prošlog tjedna, kada je rat već počeo, pojedine firme su još uvek proizvodile, dodaje Marcus. Ali on pretpostavlja da će takvih kompanije biti sve manje. „Po pravilu onda se gasi proizvodnja i prestaje rad u tvrtkama. Onda tamo ostaju još samo čuvari“, objašnjava Marcus. Osim toga, prema navodima DIHK, ostaju i trgovinske barijere koje su nastale tijekom korona pandemije. „Isporuke iz Kine morale bi se pojačano prebaciti na morske rute, što će još više povećati troškove transporta tim putem“, kaže Treyer. Ostaje da se vidi hoće li Kina iskoristiti novonastalu situaciju. Narodna Republika je glavni trgovinski partner Rusije. Moguće je da će se ta suradnja intenzivirati. „Pritom će Kina biti ta koja određuje cijene“, jer Rusija je u teškoj situaciji. Sve više kompanija se povlači iz Rusije Već sada gotovo svakodnevno stižu vesti o firmama koje obustavljaju poslovanje s Rusijom ili barem ne sklapaju više nove poslove. Pored Volkswagena, i druga velika imena najavljuju povlačenje: Mercedes Benz, BMW, SAP ili proizvođač turbina Siemens Energy. U priopćenju te kompanije se navodi: „Siemens Energy podržava stav vlada međunarodne koalicije o uvođenju sankcija protiv Rusije. Dok nastavljamo s analizirom opsežnih sankcija i njihov utjecaj na naše poslovanje, zaustavili smo sve nove poslove u Rusiji.“ I matična kompanije Siemens je nakon 165 godina partnerstva s Rusijom također obustavila sve nove poslove. To se međutim ne odnosi na tekuće poslovanje.Jedan glasnogovornik firme je za njemački javni servis ARD kazao da se kompanija osjeća odgovornom za zaposlene. Pored toga, postoje i ugovorne obveze, a neki radovi su vrlo važni za sigurnost, na primjer oni koji se tiču vlakova. U Rusiji Siemens ostvaruje manje od jedan posto svog prometa. Samo manji broj kompanija odlazi zauvijek Stvari su drugačije kada se radi o Henkelu. U jedanaest proizvodnih pogona, proizvođač Persila zapošljava 2.500 radnika i u Rusiji ostvaruje pet posto svog prometa. Henkel za sada namjerava nastaviti s poslovanjem u Rusiji i tu odluku također opravdava odgovornošću prema zaposlenima. I mnoge kompanije srednje veličine koje posluju u Rusiji ne mogu tak tako zatvoriti svoje tvornice. „Više se razmišlja o tome kako da se poslovanje obustavi na kontroliran način. Da se ne izgube zaposleni, imidž brenda i reputacija“, kaže Andreas Knaul iz velike odvjetničke kancelarije „Redl & partneri“. „Možda ima slučajeva da kompanije kažu odlazimo, nećemo se više angažirati u Rusiji, ali to je definitivno ekstremna manjina među njemačkim kompanijama.“ Od aneksije Krima 2014. godine, iz Rusije se povukla gotovo pola njemačkih kompanija koje su tamo bile aktivne. Nakon uvođenja najnovijih sankcija, Kremlj sada ima na meti strane kompanije u svojoj zemlji. „Jedna od konkretnih mjera je da su strane kompanije od 1. siječnja obvezne 80 posto svoje devizne zarade retroaktivno prebaciti u ruske rublje“, kaže pravni stručnjak Knaul. Dakle, u valutu koja je u slobodnom padu. Stoga je trenutno upitno je li poslovanje u Rusiji uopće isplativo. Uz sve to, većina kompanija se nalazi i pred moralnom dilemom. Predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije (BDI) Siegfried Russwurm iznio je stav mnogih odgovornih lica kada je riječ o Rusiji. Mišljenje koje prevladava među njemačkim gospodarstvenicima je da s režimom u Moskvi više nije moguće poslovati.

Podijeli članak

Print

Komentari

Sakrij Prikaži sve komentare (0)
Samo prijavljeni korisnici mogu komentirati. Prijavite se ovdje.

 

 

Povratak na vrh