Podijeli Pretraži Prijava
Tools
Close
NJEMAČKA: Prijeti li kolaps srednje klase?
Redakcija

NJEMAČKA: Prijeti li kolaps srednje klase?

Previous Article Previous Article Vatreni u lovu na završnicu Lige nacija
Next Article Olaf Scholz: Moramo izbjeći sukob Rusije i NATO Olaf Scholz: Moramo izbjeći sukob Rusije i NATO

Veslanje na Neckaru umjesto brčkanja u moru u Egiptu: mnogi se ljudi ovih dana osjećaju kao Sabrina Scholz iz Ludwigsburga. Samohrana majka brine zbog sve većih troškova. Njoj i njezinoj djeci je dobro, ne prijeti im siromaštvo. Pa ipak, Scholz će radije uštedjeti nego si priuštiti putovanje - iako na godišnjem odmoru, kako kaže, istinski nije bila godinama. Ova njegovateljica ima nešto ušteđevine i još uvijek ne zna koliki će ovaj put biti račun za struju i režije. Možda će i stanarina biti povećana. U supermarketu više pozornosti posvećuje sniženjima, piše DW.

Svi govore o „srednjem sloju"

Ona je jedan od mnogih primjera ljudi koji su zapravo uspjeli postati dio "srednjeg sloja", a opet se plaše. Političari već tjednima upadljivo često govore o "širokom srednjem sloju" ili "srednjem sloju društva koji teško radi", kako ih je nazvao ministar financija Christian Lindner. Riječ je o sloju stanovništva na „kojem počiva sve", kako je to opisao list "Augsburger Allgemeine", odnosno o "stabilnim stupovima" koji, prema Ekonomskom vijeću CDU-a, "puno rade, plaćaju poreze i rijetko uživaju olakšice" . Kad su usvojeni prvi paketi pomoći, rasprava se uglavnom vrtjela oko srednje klase. Jer ona je ugrožena: inflacijom, rastom cijena energenata i drugoga. No treba li "srednjem sloju" doista više potpore? Hoće li biti zaboravljen?

Dok je treći paket olakšica savezne vlade primarno usmjeren na studente i umirovljenike ili osobe s niskim primanjima, prethodna dva paketa mjera bila su više olakšice za kućanstva u cjelini - primjerice u troškovima grijanja, troškove dolaska na posao i prije svega za lokalni prijevoz s mjesečnom kartom od devet eura. Jednokratni dodatak na cijenu energije od 300 eura (bruto) namijenjen je kao dodatak na plaću. Dakle riječ je o širokom spektru olakšica za "radnički srednji sloj društva".

No tako jednostavno ipak nije, pokazuje analiza opterećenja i rasterećenja niskih, srednjih i visokih primanja: Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) ispitao je kako inflacija utječe na različite platne skupine i kako su na to utjecala prva dva paketa pomoći. Zaključak je da su najveću korist imale osobe s najnižim primanjima.

No posebno je niža srednja klasa još uvijek teško pogođena rastućim cijenama - a platne skupine ispod nje su ionako pogođene. Razlog: najviše su porasli troškovi energije i hrane, navodi DIW. Posebno ljudi koji zarađuju malo moraju trošiti sve veći udio svojih prihoda samo na tekuće troškove i osnovne potrebe.

Član uprave DIW-a Alexander Kritikos pretpostavlja da ti troškovi čine do 70 posto novca nižih platnih skupina. Kritikos, koji radi na istraživanju ekonomskih tokova, u to ubraja troškove hrane, stanovanja, energije i transporta. To, kako kaže, pogađa oko petinu stanovništva.

Zaboravljen niži srednji sloj?

Ipak, postoji jedna skupina između najnižih i srednjih platnih skupina kojoj nije posvećeno dovoljno pozornosti u sadašnjim poreznim rezovima: "Niža srednja klasa, koja mora podnijeti relativno najveći teret, ovaj put neće dobiti ništa", kaže Kritikos.

Ekonomist DIW-a se zalaže za više paušalnih plaćanja za one koji pripadaju u donju polovicu prihoda kućanstva, ali to trenutno nije planirano. On je kritičan i kada je riječ o planiranom ograničenju cijena struje: "To je fatalan signal", kaže on. Bilo bi bolje, kaže on, opteretiti sva kućanstva do određenog dohotka, uzimajući u obzir broj djece, jer bi se time zadržao poticaj svima da štede energiju i pogođeni bi ciljano bili rasterećeni, kaže Kritikos.

Organizacije socijalne skrbi ponekad stvari vide drugačije. One načelno pozdravljaju pakete vladajuće koalicije u Berlinu. No predsjednica Udruženja VdK Verena Bentele se osvrće i na nižu (srednju) klasu: "Umirovljenici s niskim primanjima i zaposlenici s niskim primanjima žele prebroditi zimu vlastitim novcem, zbog čega su nam potrebne gornje granice cijena plina i struje za osnovne potrebe – i to što je brže moguće." Jer, po njezinim riječima: „Hitno nam je potrebna stalna olakšica za nižu srednju klasu, kojoj prijeti skliznuće zbog visokih potrošačkih cijena."

„Srednjoj klasi je dobro"

A što se događa sa „srednjom klasom" općenito? Nakon mnogo dobrih godina opet je pojačano opterećena, ali nipošto toliko kao klasa koju čine osobe s nižim primanjima, kaže Kritikos. Srednja je klasa u dobrom stanju zahvaljujući održivom gospodarskom rastu u posljednjih nekoliko godina, malim, ali stalnim porastima plaća i gotovo potpunoj punoj zaposlenosti, kaže profesor ekonomije Kritikos.

Ta stabilnost je u slučaju mnogih ugrožena. Među studentima, primjerice, postoji zabrinutost: i oni osjećaju posljedice rasta cijena hrane. U velikim gradovima stanarine su već visoke. Postoje doduše domovi s povoljnijim uvjetima, ali "ako se sada prijavite, morat ćete čekati šest mjeseci", kaže Sinja Wach, koja studira na Sveučilištu u Stuttgartu.

Neki već podižu kredite, drugi prodaju svoje automobile, kaže Wach. I nju i druge studente vesele planirane olakšice, ali su zabrinuti zbog povećanja doprinosa za studentsko udruženje koji će uskoro morati plaćati. Poskupljuje i hrana u menzi, kaže Marius Lichtl, koji studira arhitekturu. Cijena jela, koja je dosad koštala 2,59 eura, trebala bi iznositi 2,99 eura. U globalu cijene, kako kaže, čine da se primijeti razlika.

Podijeli članak

Print

Komentari

Sakrij Prikaži sve komentare (0)
Samo prijavljeni korisnici mogu komentirati. Prijavite se ovdje.

 

 

Povratak na vrh