Podijeli Pretraži Prijava
Tools
Close
Pamdemija: Sad još i Alzheimer kao posljedica korone?
Redakcija

Pamdemija: Sad još i Alzheimer kao posljedica korone?

Previous Article Previous Article Svjedočanstvo Putinovog plaćenika iz Grupe Wagner
Next Article Europska unija spriječila pravednu raspodjelu cjepiva protiv korone Europska unija spriječila pravednu raspodjelu cjepiva protiv korone
Teoretski, tu ima nešto istine, ali se sad doista pretjeruje: infekcija koronavirusom neće značiti da prijeti i Alzheimer. Jer mogućnost je nešto veća, ali to je tako i kod drugih upala.

I njemački mediji su na velika zvona objavili rezultate jednog istraživanja u Danskoj. „Veća mogućnost za živčana oboljenja: COVID-19 povećava rizik od Alzheimera" je na primjer naslov kojim se okitila televizijska postaja ntv.

I njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach preko društvene mreže poručuje kako to „na žalost nije paničarenje" – ali medicinski stručnjaci objašnjavaju kako to već doista nije daleko od toga.

Na prvi pogled, istraživanje u Danskoj izgleda ozbiljno: kod gotovo tri milijuna građana se pogledala učestalost raznih neuroloških oboljenja nakon infekcije COVID-19. A rezultat je onda i došao na naslovnice medija željnih senzacija: da, u razdoblju od 6 do 12 mjeseci nakon korone je nešto veći rizik i za neko od neuropatoloških oboljenja, kako za Alzheimer, tako i za Parkinsonovu bolest.

No svaki ozbiljni medicinar može znati kako virus korone nije jedini. Ta opasnost je nešto veća i kod čitavog niza drugih oboljenja, kako uzrokovanih virusom, tako i bakterijom kao što je upala pluća – i tu kod korone doduše rizik nije manji, ali nikako nije niti veći.

A onda je tu i kako se čita to dansko istraživanje, objašnjava Peter Berlit, glavni tajnik njemačkog Društva za neurologiju: „Mislim da se takav zaključak uopće ne može izvesti iz tog istraživanja. Radi se o širokoj, statističkoj obradi stanovništva koja uopće nije prikladna utvrditi kauzalitet između infekcije COVID-19 i pojave Alzheimera ili Parkinsona. Metodika tog istraživanja to uopće ne omogućuje." A to da je takva opasnost veća kod infekcija više vrsta, „to nije ništa novo", kaže Berlit.

Zašto – to se ne zna

Jer na pitanje, zašto i kako se uopće pojavljuju takva neuropatološka oboljenja, tu se još tapka u mraku: „Znamo da se dementnost, a Alzheimer je jedan od oblika, posebno često pojavljuje kod osobitih životnih događaja", kaže njemački neurolog. To onda može biti i teška infekcija, možda povezana i s boravkom u bolnici. Ali ne mogu biti sigurni niti da je taj virus ili bakterija uzročnik neurološke bolesti: „Izgleda tek da infekcija vodi tome da se Alzheimer onda i pokaže. Možda su i prije postojali simptomi, ali su se oni prije toga dobro kompenzirali", smatra Berlit.

No dok ovaj neurolog nipošto ne želi Alzheimer neposredno povezati s COVID-om 19, mnogo je oprezniji kod koagulpatskih oboljenja: pokazalo se doista da je nakon korone veća mogućnost moždanog udara ili tromboze. „Rizik je doista specifičan i povišen kod COVID-a 19", a to je pokazala i ta studija iz Danske, upozorava ovaj liječnik.

To se odnosi i na druge vrste oboljenja neposredno povezanih s mogućim ugrušcima u krvi: infarkta ili plućne embolije, čak i godinu dana nakon preboljene infekcije. No kad je riječ o takozvanim Long-COVID poremećajima, o tome je bilo više izlaganja na netom održanom Kongresu psihoanalitičara psihosomatske medicine u Berlinu.

Pogledajte ljude, a ne statistiku

Oni i liječnike upozoravaju kako previše gledaju u mikroskop i statističke podatke umjesto da otvore oči i vide očito: u čitavoj toj pandemiji su ljudi dovedeni do granica svoje izdržljivosti. Bilo samoća, bilo biti zatvoren u svoja četiri zida s obitelji u doba lock-downa je, kratko rečeno, i zdrave ljude pretvorilo u bolesnike. Čak i kad se ozdravi od infekcije, tek onda ljudi osjete kako su zapravo potpuno „izgorjeli" od stresa i svakidašnjih obaveza.

A onda su tu i elementarne stvari za čuvanje zdravlja: ishrana se pogoršala jer se nije imalo volje niti ići u kupovinu, prestalo se baviti sportom, jer je i kretanje bilo ograničeno tek na ono najnužnije. Može li se to posve razdvojiti od nekakvih somatskih promjena i oboljenja?

Tu i neurolog Berlit može dati tek osnovne savjete, što smanjuje mogućnost od Alzheimera: ne pušiti, manje alkohola, zdrava ishrana i kretanje. „Novi podaci su pokazali kako je dovoljno ako se osobe starije od 65 godina živo kreću barem pola sata na dan." To smanjuje ne samo opasnost od dementnosti, nego i od infarkta i moždanog udara, piše DW.

Podijeli članak

Print

Komentari

Sakrij Prikaži sve komentare (0)
Samo prijavljeni korisnici mogu komentirati. Prijavite se ovdje.

 

 

Povratak na vrh