Podijeli Pretraži Prijava
Tools
Close
Što je pokazao njemački eksperiment s 'pokazom' od devet eura? Popularno, financijski neodrživo, ali...
Redakcija

Što je pokazao njemački eksperiment s 'pokazom' od devet eura? Popularno, financijski neodrživo, ali...

Previous Article Previous Article Njemačka na prekretnici, ulažu milijarde u desetljećima zanemarivanu vojsku
Next Article Pesimizam njemačkih izvoznika pojačan u kolovozu Pesimizam njemačkih izvoznika pojačan u kolovozu
Njemački eksperiment sa subvencioniranim kartama za javni prijevoz bliži se kraju. Tijekom tri ljetna mjeseca mjesečne karte za različite oblike javnog prijevoza prodavale su se po jedinstvenoj cijeni od devet eura. Terenski eksperiment, kako ga je nazvao njemački ministar prometa, dio je paketa financijskog i energetskog rasterećenja koji je uvela vladajuća Semafor koalicija. Gotovo 40 milijuna ljudi kupilo je kartu, a njemački čelnici zadovoljno trljaju ruke.
Vozili se tramvajem do posla i nazad, trajektom od Hamburga do otoka Sylta ili vlakom od Münchena do Alpa, od 1. lipnja mjesečne karte u Njemačkoj koštale su devet eura. U prethodna tri mjeseca 38 milijuna ljudi kupilo je subvencioniranu kartu pa je njemački kancelar Olaf Scholz ovog tjedna tromjesečni eksperiment nazvao 'jednom od najboljih ideja' njegove vladajuće koalicije, piše tportal. No jeftinom javnom prijevozu sada je došao kraj, a kako stvari stoje, ostaje u domeni eksperimenta. Kako bi to na godišnjoj razini iz državne blagajne uzimalo 14 milijardi eura, u ovoj mjeri subvencioniran javni prijevoz u Njemačkoj dugoročno je neodrživ. Stoga nema vidljivih nastojanja vladajućih da se produži i na jesen.
Jeftinu mjesečnu kartu u vladi su predložili Zeleni kao dio rješenja za velik rast cijena goriva i životnih troškova, ali i radi potencijalnog smanjenja ugljičnog otiska. Iako se zasad čini da je tromjesečna shema jeftinog prijevoza bila dobar potez vladajućih, njemački ministar financija Christian Lindner rekao je da je još uvijek prerano govoriti o njezinoj isplativosti, piše Politico. Osim financijske neodrživosti ovako niske cijene mjesečnih karata, dodatni problem su nedostatni kapaciteti njemačkih željeznica. Karta od devet eura je opteretila njemački željeznički sustav jer dostupni kapaciteti nisu mogli odgovoriti na povećanu potražnju pa je često dolazilo do, za Nijemce nedopustivih, kašnjenja.

Jeftine karte smanjile inflaciju i onečišćenje zraka

Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku, pojeftinjenje karte potaknulo je čak petinu Nijemaca koji se nikad nisu vozili javnim prijevozom da postanu njegovi redoviti korisnici. Nadalje, u lipnju i srpnju zabilježeno je 42 posto više putovanja vlakom diljem zemlje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Iako zasad nije zamijećeno smanjenje korištenja osobnih automobila, istraživači sa Sveučilišta u Potsdamu rekli su da je ipak došlo do smanjenja onečišćenja zraka za šest do sedam posto u cijeloj Njemačkoj. Posebice je pozitivan učinak na klimu bio vidljiv u urbanim područjima tijekom radnog tjedna. Pored svega navedenog, studija Instituta za ekonomska istraživanja u Kölnu pokazala je da je karta uspjela djelomično suzbiti rast inflacije za do dva postotna boda zbog smanjenih prijevoznih troškova. Naime u Berlinu mjesečna karta košta 86 eura, a njezina cijena u Hamburgu iznosi 115 eura. Međutim može se pretpostaviti da će povratak na stare cijene ponovno potencirati rast inflacije.
S druge strane tijekom provedbe niskotarifne sheme javnog prijevoza deblji kraj izvukli su njemački autobusni prijevoznici na dulje relacije jer su bili izuzeti iz programa, bilježeći ovog ljeta velik pad broja putnika.

U nekim zemljama eksperiment se već pokazao neučinkovitim

Neke druge zemlje već su isprobale besplatne ili u velikoj mjeri subvencionirane karte za javni prijevoz. U Luksemburgu je javni prijevoz u potpunosti besplatan za sve od 2020. godine, ali pritom naravno treba uzeti u obzir da u toj bogatoj zemlji živi samo nešto više od 600 tisuća stanovnika. Isto tako je važno naglasiti da je prihod od prodanih karata u trenutku uvođenja besplatnog prijevoza u Luksemburgu činio samo osam posto proračuna za javni prijevoz, a u njemačkim gradovima on čini između 60 i 80 posto. Najesen i Malta, otočna zemlja s pola milijuna stanovnika, uvodi besplatan prijevoz kako bi se uhvatila u koštac sa zagađenjem okoliša. U Španjolskoj će pak od rujna do kraja godine biti besplatan regionalni prijevoz vlakom, a za ostatak javnog prijevoza uvode se subvencije od 33 posto. Španjolska na taj način želi pomoći svojim građanima zbog povećanja životnih troškova uslijed velikog rasta inflacije. Besplatni javni prijevoz pokazao se s druge strane neučinkovitim u glavnom gradu Estonije, Tallinnu, u kojem je uveden 2013. godine, ali nije uspio potaknuti povećanje broja putnika. Isto iskustvo imao je belgijski grad Hasselt, prvi u Europi koji je isprobao besplatni javni prijevoz još davne 1997. godine. Budući da program financijski nije imao smisla, ukinut je 2013. Austrija je s druge strane uvela subvencionirane karte, tzv. klimatske karte, s kojima se može putovati diljem zemlje po cijeni od 91 eura mjesečno.

Karta od devet eura više nije opcija, ali postoji alternativa

U njemačkoj vladajućoj koaliciji zasad postoji konsenzus oko toga da se u ovome obliku neće nastaviti s niskotarifnom shemom javnog prijevoza. Ipak, neki prijedlozi za alternativu već su na stolu. Zeleni tako predlažu ukidanje poreznih olakšica za službene automobile, pri čemu bi se od tog novca subvencionirale karte za javni prijevoz na dva načina. Regionalni prijevoz vlakom tako bi koštao 29 eura mjesečno, a 49 eura onaj diljem cijele zemlje. Ako bi se o subvencijama za javni prijevoz ipak odlučivalo na razini pokrajine, u Bavarskoj bi se mogla uvesti godišnja karta za vlak po cijeni od 365 eura, odnosno jednog eura za svaki dan. I Udruženje njemačkih prijevoznika dalo je svoj prijedlog. Oni se zalažu za mjesečnu kartu od 69 eura na razini cijele države, za što bi godišnje trebalo izdvojiti dvije milijarde eura iz proračuna.

Podijeli članak

Print

Komentari

Sakrij Prikaži sve komentare (0)
Samo prijavljeni korisnici mogu komentirati. Prijavite se ovdje.

 

 

Povratak na vrh