Tek svaki peti stranac bez prava na boravak prošle je godine deportiran iz EU. Europljani već godinama pokušavaju povećati ovu stopu.
Europska unija poduzima novi pokušaj da osigura da više stranaca koji moraju napustiti zemlju budu deportirani u svoju domovinu. "Imamo vrlo nisku stopu povratka i vidim da ovdje možemo značajno napredovati", rekla je povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson u četvrtak na sastanku s ministrima unutarnjih poslova EU u Stockholmu.
Sporno je, međutim, koliki bi pritisak EU trebao vršiti na zemlje podrijetla s kojima je suradnja teška te kako se mogu stvoriti poticaji. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjasnila se protiv ofenzivnog korištenja vizne politike EU-a kao sredstva pritiska. S druge strane, druge zemlje pozvale su na češće korištenje tzv. vizne poluge.
EU već godinama pokušava deportirati više stranaca bez prava na ostanak, ali slabo napreduje. Godine 2021. Europski revizorski sud utvrdio je da je postojeći sustav bio vrlo neučinkovit te da je radio “suprotno od onoga što bi trebao činiti: umjesto da ga odvraća, on potiče ilegalnu migraciju”.
U brojkama to izgleda ovako: U 2019. godini udio ljudi koji su morali napustiti EU i koji su stvarno napustili EU bio je 29 posto. U 2021. bilo je - vjerojatno i zbog korone - samo 21 posto. Europska komisija najavila je cilj od oko 70 posto u 2018. Semafor koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a također je u koalicijskom sporazumu najavila "ofenzivu povratka".
Sa stajališta mnogih zemalja EU-a, više vraćanja također bi bilo važno jer su sustavi azila u mnogim zemljama potpuno preopterećeni. Broj zahtjeva za azil porastao je prošle godine za gotovo 50 posto na 924.000. Mnogi ljudi nemaju pravo na međunarodnu zaštitu i preopterećuju prihvatne kapacitete, rekla je Johansson. Osim toga, oko četiri milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine ne moraju podnijeti zahtjev za azil u EU.
Politika viza ključni je alat za švedsko predsjedništvo. Članak 25a Viznog zakonika mogao bi biti "jedan od najvažnijih instrumenata za poboljšanje suradnje s trećim zemljama u području povratka i readmisije", navodi se u dokumentu sa sastanka. To bi moglo značiti da obrada viza iz određenih zemalja traje znatno duže ili da su naknade povećane. Zemlje s kojima je suradnja otežana su Maroko, Tunis i Alžir.
Johansson je također naglasio da Visa poluga radi. Države članice i Komisija morale bi djelovati zajedno kako bi izvršile pritisak na treće zemlje. Osim toga, Frontexove snage za zaštitu granica trebale bi se češće koristiti za deportacijske letove. Drugi način pritiska na treće zemlje mogli bi biti trgovinski odnosi i razvojna pomoć. Austrijski ministar Gerhard Karner ponovno je pozvao Komisiju da financira ograde na vanjskim granicama EU-a.
Zapravo, Europska komisija je do sada samo predložila primjenu viznog režima za četiri zemlje: Bangladeš, Irak, Gambiju i Senegal. Države EU-a su pak prihvatile samo prijedlog za Gambiju. Europska komisija kaže da svrha članka 25.a nije njegova primjena – već prijetnja njezinom primjenom.
Faeser je izrazio skepticizam. “Nerado to radim. Vjerujem da je put preko sporazuma o migraciji bolji." Takvi sporazumi imaju za cilj kombinirati olakšavanje zakonite migracije sa suradnjom u ponovnom prihvatu. Njemačka je o tome postigla dogovor s Indijom. Još ih slijedi. Faeser želi na proljeće otputovati u Sjevernu Afriku sa svojim francuskim kolegom Géraldom Darmaninom.
Do sada je SPD-ov političar malo napredovao na polju repatrijacije. U 2022. godini iz Njemačke je deportirano 12.945 ljudi. U 2019. bilo ih je još više od 22.000. Tema je teška i za Faeser jer je velikim dijelom u nadležnosti saveznih država.
Međutim, također se povećao broj zemalja podrijetla u koje su deportacije trenutačno nemoguće ili moguće samo u vrlo ograničenoj mjeri zbog masovnih kršenja ljudskih prava ili iz drugih razloga. U Afganistanu su, primjerice, ponovno na vlasti militantni islamistički talibani. Čak ni Iran, gdje se trenutačno pogubljuju prosvjednici, nije zemlja u koju se ljudi vraćaju.
Faeser će uskoro podijeliti političku odgovornost za napredak Njemačke po pitanju deportacija s novim posebnim predstavnikom za pitanja migracija Joachimom Stampom (FDP). Bivši ministar integracije NRW-a preuzet će dužnost 1. veljače.