BROJKE NISU DOBRE

Idućih će godina zbog Covida biti veća smrtnost od raka u Hrvatskoj

Podijeli:
Vaša reakcija?
+1
0
+1
2
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0

Međunarodni tim predvođen specijalisticom onkologije dr. Karolinom Kalanj iz Zagreba objavio je u publikaciji Froniters znanstvenu studiju o utjecaju pandemije na smanjenje ukupnog broja prijama drugih pacijenata u 33 hrvatske bolnice tijekom prošle godine.

Rezultati su poražavajući: ukupan broj prijema smanjen je za 21 posto u odnosu na trogodišnji prosjek prije pandemije 2020. godine. Studija je pokazala koliko pacijenata oboljelih od karcinoma i drugih teških bolesti i hitnih stanja nije dobilo pravodobnu skrb u Hrvatskoj lani.

“Znamo da je nisu dobili zbog preusmjeravanja bolničkih kapaciteta i mjera kontrole rizika kako bi se osiguralo hitne intenzivne krevete za Covid pacijente”, naglasio je jedan od autora studije dr. Stjepan Orešković.

On ističe kako će se izračun povećane smrtnosti i novog tereta bolesti (BOD) moći napraviti za nekoliko godina, javlja portal Danica.

“No, već sada ozbiljne studije pokazuju da će odgode u ranoj dijagnozi i liječenju raka, tijekom petogodišnjeg razdoblja, povećati stope smrtnosti od raka u sljedećim kategorijama: dojka (9%), kolorektalna (16%), pluća (5%) , i jednjak (6%).

Smrtnost veća za 20 posto

Druga studija u Velikoj Britaniji predvidjela je da bi se stopa smrtnosti od raka mogla povećati za 20% u razdoblju od 12 mjeseci i rezultirati sa 6000 dodatnih izbježivih smrti”, upozorava Orešković.

Prema studiji, broj prijama kod onkoloških bolesnika smanjio se u prosjeku za 14 posto: s prosječnih ranijih 44.206 na 38.176 prijama u 2020. godini. U tercijarnim bolnicama zabilježen je pad od 16 posto u broju prijema povezanih s karcinomom i neoplazmom, dok su u sekundarnim bolnicama takvi prijemi smanjeni za 6 posto.

Najveće smanjenje bolničke obrade slučajeva povezanih s karcinomom zabilježeno je kod respiratornih neoplazmi (28 posto), karcinoma jetre i gušterače (27 posto), muškog reproduktivnog sustava (22 posto) i ženskog reproduktivnog sustava (38 posto).

Uz Karolinu Kalanj i Stjepana Oreškovića, znanstvenu studiju izradili su dr. Mirjana Kujundžić Tiljak iz Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar, epidemiolog i konzultant dr. Ric Marshal te neovisni konzultant Karl Karol, obojica iz Australije, javlja portal Danica.

Cijelu studiju možete pogledati na ovoj poveznici.

Koja je vaša reakcija:
Komentari:

Hvala za super glazbu

CMC
dallas
hayat
bonton
crorec
dancingbear
hitrec
scardona
menart